Srijeda, 13.02.2013.g.

Danas počinje  ''MILOSNO  VRIJEME'', kako je napisao Sveti Pavao,

danas počinje  KORIZMA.

A  MILOSNI  POČETAK  MILOSNOG  VREMENA  JE  PEPELNICA.

Ove godine sam prvi put tu misu, na kojoj se vrši  ''pepeljenje'', posipanje

nas vjernika pepelom po čelu, doživio nekako u punom njezinom

značenju.

Sve mi je glava bila puna  MILOSNIH  RIJEČI  koje su mi brujale, ''letjele''

kroz misli, sudarale se i  SVE  ZAJEDNO  OJAČAVALE  U  MENI  MIR  I

RADOST.

MILOSNO  VRIJEME… POKORA… OPROŠTENJE  GRIJEHA…  POST…

MOLITVA…  DJELA  MILOSRĐA…  OBRAĆENJE…  BOŽJA  RIJEČ…

PRAH  SI  BIO  I  U  PRAH  ĆEŠ  SE  POVRATITI…

Posebno me dirnula pjesma koju smo pjevali, njezine riječi,  ''MILOSTI

JE  ČAS''.

Te riječi predstavljaju sve ono što bi trebao činiti svaki dan, ne samo u

Korizmi:

''KRUH  SVOJ  S  GLADNIM  DIJELI,  TUŽNA  RAZVESELI,

BOLESNA  POHODI,  SLIJEPCA  K  CILJU  VODI.

ŽEDNA  VODOM  POJI,  TJESKOBNA  SPOKOJI,

SAMOTNOM  PRISTUPI,  SRCA  NE  OTUPI.

MIRA  TVORAC  BUDI,  NIKOGA  NE  SUDI,

POTLAČENA  BRANI,  BLAGI  SAD  SU  DANI.

PROTIVNIKA  LJUBI,  NADANJE  NE  GUBI,

KRISTU  BUDI  VJERAN,  DUHOM  NAPRIJED  TJERAN.

……….

MILOSTI  JE  ČAS,  ISUS  ZOVE  NAS,

MILOSTI  JE  ČAS,  ISUS  ZOVE  NAS.''

Koliko od ovog činim?

U prvi trenutak, kada sam pisao riječi pjesme, činilo mi se kao da sam ja

jako dobar vjernik i da sve to činim.

Onda, kada sam išao riječ po riječ, shvatio sam da i nisam baš tako dobar

vjernik.

Da, ja i kruh dijelim drugima, i tužne razveseljavam, i bolesne pohađam, i

tjeskobne spokojim, i druge ne sudim…  to  i  sve  drugo  nabrojano,

ali…  ALI  NE  UVIJEK,  NI  U  SVAKOM  TRENUTKU.

Ponekad okrenem glavu na drugu stranu kada vidim da ću susresti

nekoga koji će me izgnjaviti nekim svojim pitanjima a možda i kakvom

prošnjom…

Ponekad tako lako moj savjet prijeđe u osuđivanje…

Ponekad se moram tako nagovarati i odgađati posjetu nekom bolesniku

koji mi se iz nekog razloga stalno ''vrti'' u mislima…

Ponekad tako lako izgovaram riječi koje vode u svađu…

Ponekad me znaju opsjedati malodušnosti i ja im dozvoljavam da se

predugo u meni zadržavaju…

Ima još tih ''ponekad''…

ISTINA,  BORIM  SE  DA  POBIJEDIM  TE  TRENUTKE  SVOJE

SLABOSTI,  ALI  SU  ONI  TU…

DA  LI  JE  TO  BOŽJA  VOLJA  ZA  MENE,   DA  ČESTO  PADNEM…  !?

HOĆE  LI  MI  OPROSTITI  KADA  JEDNOG  DANA  DOĐEM  PRED

NJEGA…!?

NEKAKO  ME  U  SVEMU  TOME  TJEŠI  ŠTO  MI  JE  GRIJEH  SVE  TEŽI

I  TEŽI,  MRZIM  GA,  STANJE  GRIJEHA  ME  SVE  VIŠE  I  VIŠE  MUČI,

ŽESTOKO  SE  BORIM  DA  IZ  NJEGA  NEKAKO  IZAĐEM…

Sada sam sve svjesniji zašto mi Gospodin  daje  SPOZNAJE  O  VJERI  I

DUHOVNOSTI,  O  NJEGOVOM  PLANU  ZA  MOJ  ŽIVOT,  tako

kontrolirano,  tako  OČINSKI…

DA  SE  MOGU  S  TIM  NOSITI…

A  JA  SE  PONEKAD  TAKO  TEŠKO  NOSIM  SA  SVIM  ONIM  ŠTO  MI

JE  GOSPODIN  DAO  ZA  SPOZNATI…

No, zna On to pa me uvijek podsjeti na razna duhovna oruđa koja nam je

dao da se borimo protiv grijeha.

Tako je i mene za ovu Korizmu podsjetio  na  prekrasni  KRIŽNI  PUT

KOJEG  JE  SASTAVIO  DRAGI  fra  SLAVKO  BARBARIĆ.

Danas sam ga prvi put izmolio.  Nešto duže od sat vremena.  KAKO  MI

JE  BRZO  PROŠLO…

I danas su mi u mislima najviše ostale rečenice s početka teksta pod

nazivom  PRIPREMA  ZA  MOLITVU,  gdje  je dragi fra Slavko htio da se

kroz njihovo kratko razmatranje pripremimo za tu molitvu  KRIŽNOG

PUTA  S  ISUSOM  I  MARIJOM.

Više puta sam ih pročitao i tek su mi onda počele ''sjedati''.

SVAKA  MOLITVA  JE  RAZGOVOR  S  GOSPODINOM,  ZATO  JE

DOBRO  BITI  SABRAN  U  TOME,  ŠIROM  OTVORENOG  SRCA.

''Prije molitve sjeti se

- Moliti razmatrajući muku Kristovu i muku Gospinu znači

dopustiti da božanska ljubav u patnji dodirne našu patnju i

pretvori je u ljubav!

- Božanska nada u patnji pretvara naše beznađe u novu nadu!

- Gospino i Isusovo zajedništvo u patnji liječi svu našu

razbijenost i razjedinjenost!

- Božansko praštanje u stradanju omekšava naša srca i čini ih

spremnim za praštanje i pomirenje!

- Krik Bogočovjeka s križa pokreće dubine našega bića prema

dobru i ljubavi!

- Gorčina koju je Isus podnio pretvara sve naše gorčine u slast

vršenja Očeve volje!

- Patnja božanski nošena osposobljava nas da susrećemo

patnike ovog svijeta s ljubavlju!

- Smrt Bogočovjeka na križu pretvara sve naše smrti u novi

život uskrsnuća!

- Marijina vjernost u patnji liječi nas od naše nevjernosti!

- Njezina hrabrost liječi nas od našeg kukavičluka!

- Ljudska zloća, koja je bila odgovor na božansku dobrotu,

upozorava i opominje da nikada zlu ne dajemo prostora!

- Ljudska mržnja i razjarenost upozorava da nikada strastima

ne dajemo maha!

- Razmatrati Kristovu muku i Marijino trpljenje, dakle, ne znači

ništa drugo nego omogućiti da se ljudsko i božansko susretne te

da se božansko proslavi u izmjeni ljudskoga!

Stoga je važno imati vremena

- jer se patnik ne može na brzinu susresti!

- jer se naše rane ne mogu na brzinu liječiti!

- da ne bismo prošli kraj patnika kao da se patnja nije

dogodila!''

BLAGOSLOVLJEN  TI  GOSPODINE  U  VIJEKE,  I  TI  BOŽE  OČE,

STVORITELJU,  I  TI  BOŽE  DUŠE  SVETI,  BRANITELJU.

I  ČASTA  I  SLAVA  TEBI,  PREDRAGA  DJEVICE  MARIJO.

I  ČAST  I  SLAVA  CIJELOM  DUHOVNOM  SVIJETU  KOJI  VRŠI  I

POŠTUJE  BOŽJU  VOLJU.